Tag Archives: Maj-Britt Moser

Nobelova nagrada iz medicine

Ovogodišnju Nobelovu nagradu iz medicine će  John O´Keefe iz University College London,  zajedno sa May‐Britt Moser i Edvard I Moser,  Norwegian University of Science and Technology, Trondheim primiti u Štokholmu za otkriće ćelija koja formiraju sustav pozicioniranja u mozgu,  kao neka vrsta “Internog GPS-a” u mozgu, što omogucava orijentisanje u prostoru.

 

medicine

Pitanja na kojima su godinama radili su izmedju ostalog kako možemo razumjeti gdje se nalazimo u prostoru? Kako možemo pronaći put od jednog mjesta do drugog? Kako mozak kodira ove informacije tako da se odmah snađemo slijedeći put kad idemo istim putem?

John O'Keefe je 1971. otkrio prve komponente ovog pozicioniranja. Ustaniovio je da kad se štakor nalazi na određenom mjestu u prostoru, uvijek su neuroni u jednom dijelu mozga, zvani hipokampus, bili aktivirali. Ostali neuroni u hipokampusu bili su aktivirani kad je štakor bio na drugom mjestu u sobi. O'Keefe je zaključio u mozgu postoje tzv “mjestne ćelije” (place cells) koje formiraju jednu vrstu unutrašnje karte u prostoru. Više od 30 godina kasnije 2005. godine, Maj-Britt i Edvard Moser otkrili su drugu ključnu komponentu pozicioniranja mozga. Oni su identifikovali tip nervnih ćelija, tzv “mrežne ćelije” (grid cells), koje stvaraju koordinatni sustav za pozicioniranje, nešto poput linija u dužini i širini. Baš kao i „mjestne ćelije“, ove ćelije su se aktivirale svaki put kad je štakor otišao na određenu lokaciju. Naucnici Moser su shvatili da ove ćelije „urežu“ te informacije (ne znam jel ovo bas ovako ali se kaze “urezalo mi se nesto u sjecanju/pamcenju”) te formiraju preciznu šestougaonu mrežu (mapu). Ove ćelije dozvoljavaju životinjama navigirati i postići precizno pozicioniranje. Dalja istraga je pokazala kako su različite vrste ćelija interagirane da bi mi razumijeli gdje smo i da bi mogli pronaći svoj put.

Noviji rad je pružio dokaze da ove dvije vrste moždanih ćelija nisu isključivo prisutne samo kod štakora vec postoje također i kod ljudi. Na primjer, mozak Alzheimerovih pacijenata pokazuju prilično ran gubitak ćelija u hipokampusu i u entorhinalnom korteksu , a to je zajedničko za osobe koje se izgube i koje ne prepoznaju poznato okruženje. Ovo otkriće stoga će, nadamo se, pomoći naučnicima da bolje razumiju bolesti kao što je ova.

http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2014/press.html

 

Posted in Medicina. Tagged with , , , , , , , , .